Ptice Košutnjaka
U Srbiji se može videti oko 360 vrsta ptica. Neke od njih su samo povremeno kod nas, u prolazu, odnosno ne gnezde se. Među njima su stanarice, selice, zimovalice, prolaznice. U Košutnjaku se, naravno, javlja manji deo od tog broja. Prema podacima Zavoda za zaštitu prirode Srbije na ovom područiju se opaža oko 66 vrsta, ne računajući tu i Topčider gde ima još nekoliko vodenih vrsta (spisak vrsta ptica Košutnjaka…). To su ptice koje nisu samo gnezdarice, već i one koje se sreću samo tokom zime i seobe.
Neke od vrsta se viđaju lako, dok je za druge potrebno pravo doba godine, strpljenje, pa i sreća. Najčešće se opažaju: siva vrana, svraka, golub grivnaš, sojka. Od manjih ptica pored vrabaca tu su: velike senice, plave senice, brgljezi… Veoma često se čuje kucanje detlića, pa se lako i uoče… Evo opisa nekih od najčešćih vrsta ptica koje se mogu videti u Košutnjaku:
Naziv: Vrabac pokućar, Passer domesticus.
Izgled: Mužjak ima sivo teme i potiljak, crno grlo i deo grudi kao i kljun. Obrazi su mu svetlo sivi do beličasti. Prsa i trbuh pepeljasto sivi. Leđa su smeđa sa uzdužnim crnim prugama. Ženka nema sivkasti potiljak, niti crni kljun i glavu. Odrasli vrabac je dugačak od 14 – 16 cm. Raspon krila je 25 cm.
Ekologija: Pripada porodici vrabaca. Naseljava mnoge delove Evrope, Azije, Afrike, Severne i Južne Amerike. Verovatno je najrasprostranjenija ptica na planeti, ali se broj vrabaca u mnogim zemljama smanjuje. Živi u gradovima, ali i izvan naseljenih mesta. Gnezdi se na mnogim mestima: u kućnim strehama, rupama, u šupljinama zgrada… Hrani se semenkama, paucima, insektima, voćem. U proleće mu je hrana i cvetni nektar. Stanarica.
Naziv: Vrabac poljski, Passer montanus.
Izgled: Svetlosmeđe je boje i ima crne pruge na gornjem delu tela. Krila su smeđe boje, noge bledosmeđe. Crna ušna mrlja na svetlom obrazu i riđe teme ga odmah razlikuju u odnosu na vrapca pokućara. Dugačak je 12,5 – 14 cm. Raspon krila 21 cm.
Ekologija: Veoma je rasprostranjen. Nastanjuje pretežno ruralna područja Evrope, ali ga nema na Islandu. U Aziji je on pak gradska ptica, a u Australiji se nalazi samo u ruralnim delovima. Uglavnom je manje vezan za čoveka od pokućara. Hrani se malim beskičmenjacima, semenkama žitarica i voća. Veoma je važan u poljoprivredi, jer jede štetne insekte. Stanarica.
Naziv: Golub grivnaš, Columba palumbus.
Izgled: Plavo sive boje, sa ružičastom nijansom na grudima. Prepoznatljiv po belim mrljama sa obe strane vrata, nalik na ogrlici, kao i belim prugama na krilima koje se ističu u letu. Kljun mu je jarko narandžast, a noge crvene. Najkrupnija evropska vrsta goluba. Dugačak 38 – 43 cm. Mladunci su svikasti, a grivna im se pojavljuje tek nakon 6 meseci života.
Ekologija: Rasprostranjen je širom Evrope, osim najsevernijih predela. Naseljava i severozapad Afrike, kao i zapad Azije. Na istoku sve do zapadnog Sibira i Himalaja. U Srbiji je bio redak i sretao se samo u nepristupačnim šumama. Međutim, u drugoj polovini XX veka proširio se u sela i gradove. Oglašava se tonom nalik na “ghu-u-hu-huhu”. Prilikom poletanja, čuje se bučni klepet krila. Stanarica.
Naziv: Gugutka, Streptopelia decaocto.
Izgled: Slična je grlici. Gornja pera krila su joj svetlo bež do smeđe boje. Upadljiva oznaka joj je crni prsten oko početka vrata. Crvenkaste oči imaju uski beli okvir. Oba pola izgledaju isto. Dugačka je od 31 – 33 cm. Raspon krila je od 47 – 55 cm.
Ekologija: Rasprostranjena je u severoistočnoj Africi, južnoj Arabiji, Indiji, Maloj Aziji, Balkanskom poluostrvu i po srednjoj Evropi sve do Severnog mora. Hrani se semenkama žitarica i voćem. Zimi se ponekad okuplja u jata i traži hranu po parkovima i njivama. Glasa se troslogovnim gugutanjem, sa naglaskom na drugom slogu. Stanarica.
Naziv: Mišar, Buteo buteo.
Izgled: Boja mu je toliko varijabilna da se teško mogu naći dva potpuno jednako obojena odrasla primerka. Neki od njih su jednolično smeđe-crni, sa prugama na repu, drugi su smeđi na gorenjem delu tela, grudima i nogama, a imaju i poprečne mrlje. Često preko grudi imaju svetliji pojas. Kada stoji mišar je zbijena ptica, a perije mu nije priljubljeno uz telo. Voli da sedi na jednoj nozi.
Ekologija: Mišar je široko rasprostranjena i brojna grabljivica, kod nas najčešće viđana. Područje rasprostranjenosti ne prelazi mnogo granice Evrope. Izvan Evrope je opažen u Turkestanu, i preko zime u severnoj Africi. Kod nas se često viđa kako stoji pokraj puteva, naročito u Vojvodini, ali i kako kruži. Hrani se svime što može da uhvati i savlada. Tako su mu na meniju: miševi, pacovi, zmije, žabe, insekti, kišne gliste, pa i mladi ili bolesni zečevi, ponekad jarebice… Stanarica.
Naziv: Šumska sova, Strix aluco.
Izgled: Srednje velika sova sa krupnom okruglom glavom. Zbijenog tela, kestenasto – smeđe do sive boje perja, prošarana tamnim uzdužnim prugama. Jedinke srednjeg uzrasta pak imaju različite nijanse žuto-smeđe, tamno-žute, braon boje sa svim nijansama. Krupne crne oči, nema ušne ćube. Dužine 40 – 46 cm, raspona krila 90 – 105 cm.
Ekologija: Stare lišćarske i mešovite šume, ali često i ljudska naselja i parkovi. Plen kao i sve sove uglavnom lovi noću. Poznata je po svom oglašavanju “huu-hu-hu”, koje se ponavlja svake tri sekunde. U Košutnjaku se može videti šumska sova, ali ne tako često. Stanarica.
Naziv: Veliki detlić, Dendrocopos major.
Izgled: Kao što mu ima kaže naš najveći detlić, dužine od 22 – 33 cm. Temeni deo glave i leđa crne boje dok je trbušni deo prljavo bele. Mužjaci imaju crveni potiljak i podrepak.
Ekologija: Rasprostranjen je po celoj Evropi osim Islanda, Finske, Irske, juga Grčke. Naseljava sve vrste šuma, parkove, vrtove. Hrani se insektima koje pronalazi ispod kore drveta, pa otuda njegovo uporno “dobošanje”. Na meniju su mu i orasi, gusenice, bobice, voće. Čest je u Košutnjaku, mada se viđaju i srednji i mali detlić. Stanarica.
Naziv: Brgljez, Sitta europaea.
Opis: Sitna ptica, odozgo uglavnom sive boje, odozdo sivkastobele do smeđe boje, karakterističnih crnih pruga preko očiju i tankog, srazmerno dugog kljuna. Mužjak i ženka se malo razlikuju.
Ekologija: Gotovo uvek se viđa na stablu u potrazi za insektima i jedina je ptica koja niz njega silazi naglavce. Nastanjuje Evropu, Severnu Ameriku, Severnu Afriku. Pre svega šumovita staništa, ali i parkove i stenovita mesta. Žive u parovima, a zimi se skupljaju i u manja jata sa senicama. Česta je u Košutnjaku. Stanarica.
Naziv: Zelena žuna, Picus viridis.
Izgled: Gornji deo tela je zelen, a donji žućkasto zelen, sa žutom trticom. Karakteritični su crveno teme i potiljak. Prednji deo glave je crn i sa crnim brkom. Dužine od 30 – 36 cm, sa rasponom krila 45 – 51 cm.
Ekologija: Pretežno živi u Evropi, ali je ima i u zapadnoj Aziji. Najviše se hrani mravima, pa se viđa i na zemlji. Kljun joj je nešto slabiji nego kod drugih detlića pa stoga buše mekše drvo. Kada provale u mravlja gnezda koriste dugačak lepljiv jezik za sakupljanje larvi i mrava. Prilično je česta u Košutnjaku. Stanarica.
Naziv: Siva žuna, Picus canus.
Izgled: Gornji deo tela je zelen, donji siv, sa žutom trticom, slično kao i kod zelene žune, ali je manja. Glava joj je takođe siva, osim crvenog čela kod mužjaka (nema crveno teme kao kod zelene žune). Slabo izražen brk.
Ekologija: Stanište je širom Evrope, ali je nema na Britanskim ostrvima, Pirinejskom i Apeninskom poluostrvu. Živi i u Sibiru, istočnoj Aziji, kao i u tropskim predelima jugoistočne Azije. U Košutnjaku je ređa od zelene žune. Stanarica.
Naziv: Kos, Turdus merula.
Izgled: Mužjaci su crni sa narandžastim do žutim kljunom, žutim prstenom oko očiju, dok su ženke smeđe boje, malo pegave sa donje strane i tamnijeg kljuna. Mladi su slični ženkama, ali sa jasnim mrkim pegama po telu. Imaju srazmerno dugačak rep. Naraste do 23 – 29 cm.
Ekologija: Izvorište mu je Evroazija i severna Afrika, dok su ga ljudi preneli u Australiju i na Novi Zeland. Viđa se često u šumama i baštama u blizini čoveka. Svaštojed, hrani se glistama, insektima, semenjem, bobicama. Dešava se da jede i manje kičmenjake tipa gušteri i žabe. Hranu traži na zemlji, pa se tu najčešće i opaža, a često se čuje i šuštanje lišća dok ga prevrće. Interesantno je da vešto vadi gliste iz zemlje, a da ih ne prekine. Peva najčešće u zoru i predveče, a tokom dana se uglavnom ne čuje. Kos je česta i uobičajena ptica u Košutnjaku. Stanarica.
Naziv: Velika senica, Parus major.
Izgled: Lako se prepoznaje po tome što je krupnija od ostalih senica i ima široku crnu liniju duž žutih grudi, koja je kod mužjaka i nešto deblja. Glava i vrat su crni sa belim obrazima, a gornja strana tela je maslinasto zelena.
Ekologija: Česta i brojna ptica širom Evrope i Azije u svim vrstama šuma. Hrane se insektima koje skupljaju sa lišća, grančica, ispod kore drveća. Rado jedu i razno semenje. Stalno cvrkuću, ali se recimo ptice iz Južne Azije ne odazivaju na glasove naših senica, pa je moguće da su to čak dve različite vrste. Koriste svaku raspoloživu šupljinu za gnezdo bilo u stablima ili zgradama… Zimi se okuplja u jata. Neke jedinke tokom zime čak odlaze i severnije od mesta gde su se gnezdile. Veoma česta u Košutnjaku. Stanarica.
Naziv: Plava senica, Cyanestes caeruleus.
Izgled: Plave senice su vrlo lepe ptice. Sitnija je u odnosu na veliku senicu. Naraste do 12 cm. dužine. Karakteristična je plava kapa, po čemu je i dobila ime. Očna pruga je crna, krila i rep plave boje.
Ekologija: Obično živi u naseljenim mestima, po gustišima, ali i šumama. Nekada žive i u rupama u zemlji tokom zime. Hrane se sitnim insektima i semenjem. Teško se viđaju, jer se dobro skrivaju, a i veoma su brze. Stanarica.
Naziv: Siva senica, Poecile palustris.
Izgled: Mala ptica, dužine oko 12 cm. Raspon krila je 19 cm. Crna kapa, potiljak i grlo, mali obrazi, smeđa leđa, sivkasto braon krila i rep.
Ekologija: Areal rasprostranjenosti je Evropa, severna Azija. Gnezde se na drveću, ali ponekad i u zidu ili zemlji. Često su zajedno tokom celog života. Hrane se gusenicama, paukovima, semenje oraha i bobice jedu uglavnom tokom zime i jeseni. Imaju običaj da skladište semenje. Stanarica.
Naziv: Dugorepa senica, Aegithalos caudatus.
Izgled: Paperjast, pomalo neuredan izgled. Mužjaci i ženke su slični po izgledu. Zaobljeno telo i glava sa crno belim perjem. Kljun mali, skoro trouglast. Dobila ime po proporcionalno dugom repu oivičenim belom trakom. Dužine do 16 cm, sa rasponom krila od 18 cm.
Ekologija: Ima je u celoj Evropi, osim najsevernijih krajeva, ukljućujući i Englesku, preko Azije, sve do istočne Kine i Japana. Stanište su joj listopadne šume, ograde, vrtovi, a retko i četinarske ili mešovite šume. Hrani se primarno insektima. Veoma je socijalna, bučna i energična ptica. Stanarica.
Naziv: Svraka, Pica pica.
Izgled: Upečatljiva crno-bela ptica, dugog tela i repa. Prepoznaje se po belim krilima i crnom telu i repu. Na donjem delu leđa perje je tamnoplave boje i metalnog odsjaja. Ima crni kljun. Dužine od 40 – 51 cm.
Ekologija: Veoma česta ptica. Naseljava terene sa žbunjem, pojedinačnim drvećem, pa i parkove, voćnjake. Hrani se kukcima, malim sisarima, jajima i mladim pticama. Veoma česta u Košutnjaku. Stanarica.
Naziv: Siva vrana, Corvus corone.
Izgled: Pepeljasto – sive boje, glava, grlo, krila i rep su crni. Dugačka je 48 – 52 cm, sa rasponom krila od oko 98 cm.
Ekologija: Naseljava istočni deo Evrope, prednju Aziju i severoistok Afrike. Kao i ostale vrane hrani se veoma raznoliko. Osim plodova, hrani se i manjim životinjama, ljudskim otpacima, pa je veoma zastupljena u gradovima. Mnogo je ima i u Košutnjaku. Stanarica.
Naziv: Gavran, Corvus corrax.
Izgled: Krupna ptica iz porodice vrana. Jednobojna crna ptica, perje naročito na krilima ima metalni odsjaj. Dugačak je do 64 cm. Raspon krila 1,20 m. u letu ima upadljiv romboidni oblik repa. Kljun mu je snažan i blago povijen na dole.
Ekologija: Ima najveći areal od svih vrsta iz svog roda. Rasprostranjen je širom severne hemisfere. Najčešće na otvorenim terenima, kamenjarima po obroncima planina. Svaštojed, prilagodljiv. Izuzetno inteligentna ptica. Stanarica.
Naziv: Gačac, Corvus frugilegus.
Izgled: Krupna crna ptica sa belim kljunom, oko čijeg korena se nalazi gola bela koža.
Ekologija: Iz porodice vrana, Corvidae. Naseljava područje Evroazije. Gnezdi se u velikim kolonijama, pogotovo na gradskom drveću u parkovima i bulevarima, te u šumarcima uz polja gde se obično hrani. Veoma je brojan u Beogradu. Stanarica.
Naziv: Zeba, Fringila coelebs.
Izgled: Mužjak ima rumene grudi, sivo – plavu kapu, belu prugu na krilu. Ženka se prepoznaje po beloj prugi na krilu.
Ekologija: Veoma česte ptice naših šuma. Uglavnom se hrane semenjem i bobicama. Stanište su joj svi tipovi šuma i parkova, a zimi se okupljaju u jata. Stanarica.
Naziv: Sojka, Garrulus glandarius.
Izgled: Ptica srednje veličine, beli nadrepak i plavo – crna pokrovna pera na krilima.
Ekologija: Živi na širokom područiju od Zapadne Evrope i Severne Afrike do Azije. Staništa su joj listopadne i mešovite šume, voćnjaci, parkovi. Hrani se kako na drveću tako i na zemlji. Ishrana joj je veoma šarolika. Bezkičmenjaci ukljućujući male insekte, zatim žirevi, razno semenje, voće, mladi ptići i jaja, miševi, mali reptili, zmije i sl. Stanarica.
U Srbiji se može videti oko 360 vrsta ptica. Neke od njih su samo povremeno kod nas, u prolazu, odnosno ne gnezde se. Među njima su stanarice, selice, zimovalice, prolaznice. U Košutnjaku se, naravno, javlja manji deo od tog broja. Prema podacima Zavoda za zaštitu prirode Srbije na ovom područiju se opaža oko 66 vrsta, ne računajući tu i Topčider gde ima još nekoliko vodenih vrsta (spisak vrsta ptica Košutnjaka…). To su ptice koje nisu samo gnezdarice, već i one koje se sreću samo tokom zime i seobe.
Neke od vrsta se viđaju lako, dok je za druge potrebno pravo doba godine, strpljenje, pa i sreća. Najčešće se opažaju: siva vrana, svraka, golub grivnaš, sojka. Od manjih ptica pored vrabaca tu su: velike senice, plave senice, brgljezi… Veoma često se čuje kucanje detlića, pa se lako i uoče… Evo opisa nekih od najčešćih vrsta ptica koje se mogu videti u Košutnjaku:
Naziv: Vrabac pokućar, Passer domesticus.
Izgled: Mužjak ima sivo teme i potiljak, crno grlo i deo grudi kao i kljun. Obrazi su mu svetlo sivi do beličasti. Prsa i trbuh pepeljasto sivi. Leđa su smeđa sa uzdužnim crnim prugama. Ženka nema sivkasti potiljak, niti crni kljun i glavu. Odrasli vrabac je dugačak od 14 – 16 cm. Raspon krila je 25 cm.
Ekologija: Pripada porodici vrabaca. Naseljava mnoge delove Evrope, Azije, Afrike, Severne i Južne Amerike. Verovatno je najrasprostranjenija ptica na planeti, ali se broj vrabaca u mnogim zemljama smanjuje. Živi u gradovima, ali i izvan naseljenih mesta. Gnezdi se na mnogim mestima: u kućnim strehama, rupama, u šupljinama zgrada… Hrani se semenkama, paucima, insektima, voćem. U proleće mu je hrana i cvetni nektar. Stanarica.
Naziv: Vrabac poljski, Passer montanus.
Izgled: Svetlosmeđe je boje i ima crne pruge na gornjem delu tela. Krila su smeđe boje, noge bledosmeđe. Crna ušna mrlja na svetlom obrazu i riđe teme ga odmah razlikuju u odnosu na vrapca pokućara. Dugačak je 12,5 – 14 cm. Raspon krila 21 cm.
Ekologija: Veoma je rasprostranjen. Nastanjuje pretežno ruralna područja Evrope, ali ga nema na Islandu. U Aziji je on pak gradska ptica, a u Australiji se nalazi samo u ruralnim delovima. Uglavnom je manje vezan za čoveka od pokućara. Hrani se malim beskičmenjacima, semenkama žitarica i voća. Veoma je važan u poljoprivredi, jer jede štetne insekte. Stanarica.
Naziv: Golub grivnaš, Columba palumbus.
Izgled: Plavo sive boje, sa ružičastom nijansom na grudima. Prepoznatljiv po belim mrljama sa obe strane vrata, nalik na ogrlici, kao i belim prugama na krilima koje se ističu u letu. Kljun mu je jarko narandžast, a noge crvene. Najkrupnija evropska vrsta goluba. Dugačak 38 – 43 cm. Mladunci su svikasti, a grivna im se pojavljuje tek nakon 6 meseci života.
Ekologija: Rasprostranjen je širom Evrope, osim najsevernijih predela. Naseljava i severozapad Afrike, kao i zapad Azije. Na istoku sve do zapadnog Sibira i Himalaja. U Srbiji je bio redak i sretao se samo u nepristupačnim šumama. Međutim, u drugoj polovini XX veka proširio se u sela i gradove. Oglašava se tonom nalik na “ghu-u-hu-huhu”. Prilikom poletanja, čuje se bučni klepet krila. Stanarica.
Naziv: Gugutka, Streptopelia decaocto.
Izgled: Slična je grlici. Gornja pera krila su joj svetlo bež do smeđe boje. Upadljiva oznaka joj je crni prsten oko početka vrata. Crvenkaste oči imaju uski beli okvir. Oba pola izgledaju isto. Dugačka je od 31 – 33 cm. Raspon krila je od 47 – 55 cm.
Ekologija: Rasprostranjena je u severoistočnoj Africi, južnoj Arabiji, Indiji, Maloj Aziji, Balkanskom poluostrvu i po srednjoj Evropi sve do Severnog mora. Hrani se semenkama žitarica i voćem. Zimi se ponekad okuplja u jata i traži hranu po parkovima i njivama. Glasa se troslogovnim gugutanjem, sa naglaskom na drugom slogu. Stanarica.
Naziv: Mišar, Buteo buteo.
Izgled: Boja mu je toliko varijabilna da se teško mogu naći dva potpuno jednako obojena odrasla primerka. Neki od njih su jednolično smeđe-crni, sa prugama na repu, drugi su smeđi na gorenjem delu tela, grudima i nogama, a imaju i poprečne mrlje. Često preko grudi imaju svetliji pojas. Kada stoji mišar je zbijena ptica, a perije mu nije priljubljeno uz telo. Voli da sedi na jednoj nozi.
Ekologija: Mišar je široko rasprostranjena i brojna grabljivica, kod nas najčešće viđana. Područje rasprostranjenosti ne prelazi mnogo granice Evrope. Izvan Evrope je opažen u Turkestanu, i preko zime u severnoj Africi. Kod nas se često viđa kako stoji pokraj puteva, naročito u Vojvodini, ali i kako kruži. Hrani se svime što može da uhvati i savlada. Tako su mu na meniju: miševi, pacovi, zmije, žabe, insekti, kišne gliste, pa i mladi ili bolesni zečevi, ponekad jarebice… Stanarica.
Naziv: Šumska sova, Strix aluco.
Izgled: Srednje velika sova sa krupnom okruglom glavom. Zbijenog tela, kestenasto – smeđe do sive boje perja, prošarana tamnim uzdužnim prugama. Jedinke srednjeg uzrasta pak imaju različite nijanse žuto-smeđe, tamno-žute, braon boje sa svim nijansama. Krupne crne oči, nema ušne ćube. Dužine 40 – 46 cm, raspona krila 90 – 105 cm.
Ekologija: Stare lišćarske i mešovite šume, ali često i ljudska naselja i parkovi. Plen kao i sve sove uglavnom lovi noću. Poznata je po svom oglašavanju “huu-hu-hu”, koje se ponavlja svake tri sekunde. U Košutnjaku se može videti šumska sova, ali ne tako često. Stanarica.
Naziv: Veliki detlić, Dendrocopos major.
Izgled: Kao što mu ima kaže naš najveći detlić, dužine od 22 – 33 cm. Temeni deo glave i leđa crne boje dok je trbušni deo prljavo bele. Mužjaci imaju crveni potiljak i podrepak.
Ekologija: Rasprostranjen je po celoj Evropi osim Islanda, Finske, Irske, juga Grčke. Naseljava sve vrste šuma, parkove, vrtove. Hrani se insektima koje pronalazi ispod kore drveta, pa otuda njegovo uporno “dobošanje”. Na meniju su mu i orasi, gusenice, bobice, voće. Čest je u Košutnjaku, mada se viđaju i srednji i mali detlić. Stanarica.
Naziv: Brgljez, Sitta europaea.
Opis: Sitna ptica, odozgo uglavnom sive boje, odozdo sivkastobele do smeđe boje, karakterističnih crnih pruga preko očiju i tankog, srazmerno dugog kljuna. Mužjak i ženka se malo razlikuju.
Ekologija: Gotovo uvek se viđa na stablu u potrazi za insektima i jedina je ptica koja niz njega silazi naglavce. Nastanjuje Evropu, Severnu Ameriku, Severnu Afriku. Pre svega šumovita staništa, ali i parkove i stenovita mesta. Žive u parovima, a zimi se skupljaju i u manja jata sa senicama. Česta je u Košutnjaku. Stanarica.
Naziv: Zelena žuna, Picus viridis.
Izgled: Gornji deo tela je zelen, a donji žućkasto zelen, sa žutom trticom. Karakteritični su crveno teme i potiljak. Prednji deo glave je crn i sa crnim brkom. Dužine od 30 – 36 cm, sa rasponom krila 45 – 51 cm.
Ekologija: Pretežno živi u Evropi, ali je ima i u zapadnoj Aziji. Najviše se hrani mravima, pa se viđa i na zemlji. Kljun joj je nešto slabiji nego kod drugih detlića pa stoga buše mekše drvo. Kada provale u mravlja gnezda koriste dugačak lepljiv jezik za sakupljanje larvi i mrava. Prilično je česta u Košutnjaku. Stanarica.
Naziv: Siva žuna, Picus canus.
Izgled: Gornji deo tela je zelen, donji siv, sa žutom trticom, slično kao i kod zelene žune, ali je manja. Glava joj je takođe siva, osim crvenog čela kod mužjaka (nema crveno teme kao kod zelene žune). Slabo izražen brk.
Ekologija: Stanište je širom Evrope, ali je nema na Britanskim ostrvima, Pirinejskom i Apeninskom poluostrvu. Živi i u Sibiru, istočnoj Aziji, kao i u tropskim predelima jugoistočne Azije. U Košutnjaku je ređa od zelene žune. Stanarica.
Naziv: Kos, Turdus merula.
Izgled: Mužjaci su crni sa narandžastim do žutim kljunom, žutim prstenom oko očiju, dok su ženke smeđe boje, malo pegave sa donje strane i tamnijeg kljuna. Mladi su slični ženkama, ali sa jasnim mrkim pegama po telu. Imaju srazmerno dugačak rep. Naraste do 23 – 29 cm.
Ekologija: Izvorište mu je Evroazija i severna Afrika, dok su ga ljudi preneli u Australiju i na Novi Zeland. Viđa se često u šumama i baštama u blizini čoveka. Svaštojed, hrani se glistama, insektima, semenjem, bobicama. Dešava se da jede i manje kičmenjake tipa gušteri i žabe. Hranu traži na zemlji, pa se tu najčešće i opaža, a često se čuje i šuštanje lišća dok ga prevrće. Interesantno je da vešto vadi gliste iz zemlje, a da ih ne prekine. Peva najčešće u zoru i predveče, a tokom dana se uglavnom ne čuje. Kos je česta i uobičajena ptica u Košutnjaku. Stanarica.
Naziv: Velika senica, Parus major.
Izgled: Lako se prepoznaje po tome što je krupnija od ostalih senica i ima široku crnu liniju duž žutih grudi, koja je kod mužjaka i nešto deblja. Glava i vrat su crni sa belim obrazima, a gornja strana tela je maslinasto zelena.
Ekologija: Česta i brojna ptica širom Evrope i Azije u svim vrstama šuma. Hrane se insektima koje skupljaju sa lišća, grančica, ispod kore drveća. Rado jedu i razno semenje. Stalno cvrkuću, ali se recimo ptice iz Južne Azije ne odazivaju na glasove naših senica, pa je moguće da su to čak dve različite vrste. Koriste svaku raspoloživu šupljinu za gnezdo bilo u stablima ili zgradama… Zimi se okuplja u jata. Neke jedinke tokom zime čak odlaze i severnije od mesta gde su se gnezdile. Veoma česta u Košutnjaku. Stanarica.
Naziv: Plava senica, Cyanestes caeruleus.
Izgled: Plave senice su vrlo lepe ptice. Sitnija je u odnosu na veliku senicu. Naraste do 12 cm. dužine. Karakteristična je plava kapa, po čemu je i dobila ime. Očna pruga je crna, krila i rep plave boje.
Ekologija: Obično živi u naseljenim mestima, po gustišima, ali i šumama. Nekada žive i u rupama u zemlji tokom zime. Hrane se sitnim insektima i semenjem. Teško se viđaju, jer se dobro skrivaju, a i veoma su brze. Stanarica.
Naziv: Siva senica, Poecile palustris.
Izgled: Mala ptica, dužine oko 12 cm. Raspon krila je 19 cm. Crna kapa, potiljak i grlo, mali obrazi, smeđa leđa, sivkasto braon krila i rep.
Ekologija: Areal rasprostranjenosti je Evropa, severna Azija. Gnezde se na drveću, ali ponekad i u zidu ili zemlji. Često su zajedno tokom celog života. Hrane se gusenicama, paukovima, semenje oraha i bobice jedu uglavnom tokom zime i jeseni. Imaju običaj da skladište semenje. Stanarica.
Naziv: Dugorepa senica, Aegithalos caudatus.
Izgled: Paperjast, pomalo neuredan izgled. Mužjaci i ženke su slični po izgledu. Zaobljeno telo i glava sa crno belim perjem. Kljun mali, skoro trouglast. Dobila ime po proporcionalno dugom repu oivičenim belom trakom. Dužine do 16 cm, sa rasponom krila od 18 cm.
Ekologija: Ima je u celoj Evropi, osim najsevernijih krajeva, ukljućujući i Englesku, preko Azije, sve do istočne Kine i Japana. Stanište su joj listopadne šume, ograde, vrtovi, a retko i četinarske ili mešovite šume. Hrani se primarno insektima. Veoma je socijalna, bučna i energična ptica. Stanarica.
Naziv: Svraka, Pica pica.
Izgled: Upečatljiva crno-bela ptica, dugog tela i repa. Prepoznaje se po belim krilima i crnom telu i repu. Na donjem delu leđa perje je tamnoplave boje i metalnog odsjaja. Ima crni kljun. Dužine od 40 – 51 cm.
Ekologija: Veoma česta ptica. Naseljava terene sa žbunjem, pojedinačnim drvećem, pa i parkove, voćnjake. Hrani se kukcima, malim sisarima, jajima i mladim pticama. Veoma česta u Košutnjaku. Stanarica.
Naziv: Siva vrana, Corvus corone.
Izgled: Pepeljasto – sive boje, glava, grlo, krila i rep su crni. Dugačka je 48 – 52 cm, sa rasponom krila od oko 98 cm.
Ekologija: Naseljava istočni deo Evrope, prednju Aziju i severoistok Afrike. Kao i ostale vrane hrani se veoma raznoliko. Osim plodova, hrani se i manjim životinjama, ljudskim otpacima, pa je veoma zastupljena u gradovima. Mnogo je ima i u Košutnjaku. Stanarica.
Naziv: Gavran, Corvus corrax.
Izgled: Krupna ptica iz porodice vrana. Jednobojna crna ptica, perje naročito na krilima ima metalni odsjaj. Dugačak je do 64 cm. Raspon krila 1,20 m. u letu ima upadljiv romboidni oblik repa. Kljun mu je snažan i blago povijen na dole.
Ekologija: Ima najveći areal od svih vrsta iz svog roda. Rasprostranjen je širom severne hemisfere. Najčešće na otvorenim terenima, kamenjarima po obroncima planina. Svaštojed, prilagodljiv. Izuzetno inteligentna ptica. Stanarica.
Naziv: Gačac, Corvus frugilegus.
Izgled: Krupna crna ptica sa belim kljunom, oko čijeg korena se nalazi gola bela koža.
Ekologija: Iz porodice vrana, Corvidae. Naseljava područje Evroazije. Gnezdi se u velikim kolonijama, pogotovo na gradskom drveću u parkovima i bulevarima, te u šumarcima uz polja gde se obično hrani. Veoma je brojan u Beogradu. Stanarica.
Naziv: Zeba, Fringila coelebs.
Izgled: Mužjak ima rumene grudi, sivo – plavu kapu, belu prugu na krilu. Ženka se prepoznaje po beloj prugi na krilu.
Ekologija: Veoma česte ptice naših šuma. Uglavnom se hrane semenjem i bobicama. Stanište su joj svi tipovi šuma i parkova, a zimi se okupljaju u jata. Stanarica.
Naziv: Sojka, Garrulus glandarius.
Izgled: Ptica srednje veličine, beli nadrepak i plavo – crna pokrovna pera na krilima.
Ekologija: Živi na širokom područiju od Zapadne Evrope i Severne Afrike do Azije. Staništa su joj listopadne i mešovite šume, voćnjaci, parkovi. Hrani se kako na drveću tako i na zemlji. Ishrana joj je veoma šarolika. Bezkičmenjaci ukljućujući male insekte, zatim žirevi, razno semenje, voće, mladi ptići i jaja, miševi, mali reptili, zmije i sl. Stanarica.
Јесен у Врњачкој Бањи
Илустрована енциклопедија за децу "Песталоци"
Прeузето са блог стране Татјане Петров
Необичне појаве у природи
|
Црна врана је врста интелигентних и бучних птица из реда певачица, породице врана.
Од гаврана се разликује по томе што је мања (48-52 цм дугачка).
Гачац је птица из породице врана. Воли да се гнезди у колонијама на градском дрвећу (у парковима и булеварима ). Често га људи мешају са гавраном.
Кос је птица певачица из породице дроздова Кос је сваштојед. Пева најчешће у зору и предвече, док се током дана ретко чује.
Сива врана је врста из породице врана. Веома је заступљена у градовима, као и гачац.
Дугачка је 48-52 цм, са распоном крила од око 98 цм. Обично се гнезди на високом дрвећу или на зградама. Снесе 4-6 јаја, на којима лежи женка, док је мужјак храни. Птиће хране оба родитеља.
Сврака је врста птице из породице врана. Лако је препознатљива због дугог репа и црно-белог перја, као и веома гласног крештања. Сврака је једна од најинтелигентнијих птица.
Велика сеница је врста певачице из породице сеница.Велика сеница користи сваку расположиву шупљину да у њој направи гнездо, било да је у дупљи дрвета или у згради или шупљој цеви . Када се поставе кућице за птице највероватније ће се у њих уселити баш ова врста.
Сенице носе много јаја, легла са 7-9 младунаца .
Сенице стално цвркућу.
Врабац је род птица певачица. Врапци граде мала и неуредна гнезда која се, зависно од могућности, налазе на гранама дрвећа или у жбуњу, у природним рупама дрвећа, у зградама или заузимају гнезда других врста птица.
Обични гавран је крупна црна птица из породица врана. То је изузетно интелигентна животиња, о њој се прича у митовима, народним предањима, књижевним делима .
Од гаврана се разликује по томе што је мања (48-52 цм дугачка).
Гачац је птица из породице врана. Воли да се гнезди у колонијама на градском дрвећу (у парковима и булеварима ). Често га људи мешају са гавраном.
Кос је птица певачица из породице дроздова Кос је сваштојед. Пева најчешће у зору и предвече, док се током дана ретко чује.
Сива врана је врста из породице врана. Веома је заступљена у градовима, као и гачац.
Дугачка је 48-52 цм, са распоном крила од око 98 цм. Обично се гнезди на високом дрвећу или на зградама. Снесе 4-6 јаја, на којима лежи женка, док је мужјак храни. Птиће хране оба родитеља.
Сврака је врста птице из породице врана. Лако је препознатљива због дугог репа и црно-белог перја, као и веома гласног крештања. Сврака је једна од најинтелигентнијих птица.
Велика сеница је врста певачице из породице сеница.Велика сеница користи сваку расположиву шупљину да у њој направи гнездо, било да је у дупљи дрвета или у згради или шупљој цеви . Када се поставе кућице за птице највероватније ће се у њих уселити баш ова врста.
Сенице носе много јаја, легла са 7-9 младунаца .
Сенице стално цвркућу.
Врабац је род птица певачица. Врапци граде мала и неуредна гнезда која се, зависно од могућности, налазе на гранама дрвећа или у жбуњу, у природним рупама дрвећа, у зградама или заузимају гнезда других врста птица.
Обични гавран је крупна црна птица из породица врана. То је изузетно интелигентна животиња, о њој се прича у митовима, народним предањима, књижевним делима .